Skip to main content

Ozbiljne promene su preživele banke od vremena naših baka i deka, koji su penzije primali na kućnu adresu uz rakijicu, meze i bakšiš za poštara. Očekivanja od pre nekoliko decenije stremela su ka modernizaciji kojoj danas svedočimo, ali verovatno ni najmudriji umovi nisu slutuli evoluciju bankasrtva čiji smo danas svedoci. Digitalizacija je donela brojne promene, nove tehnologije su transformisale odnose između klijenata i banke, a tome još uvek kraj nije ni blizu. Nalazimo se u središtu evolutivne oluje čitavog sveta, i bez sumnje svedočimo najubrzanijem periodu otkako svedoči ljudsko znanje.

U ovom tekstu, usmerićemo se na to kako IoT ima potencijal da potpuno redefiniše način na koji korisnici stupaju u interakciju sa bankama.

Internet of things u bankarstvu – šta je i kako funkcioniše

Govorili smo o pojedinostima koje IoT nosi sa sobom, ali vredi se podsetiti na to da je u pitanju zaista revolucionarni tehnoliški koncept koji transformiše današnji svet. IoT povezuje uređaje, senzore, sisteme na globalnoj mreži. Princip povezivanja fizičkih objekata putem interneta, omogućava da prikupljaju, dele i analiziraju podatke u stvarnom vremenu, bez potrebe za ljudskom intervencijom. Ako zanemarimo rad sa industrijskim mašinama, i setimo se samo želje iz detinjstva da električne uređaje po kući uključujemo od spolja ili dok ležimo, shvatićemo najprostije šta IoT znači. Glavna pokretačka snaga IoT tehnologije je to da obične uređaje može da pretvori u smart uređaje i na taj način im omogući međusobnu komunikaciju. Kako se IoT razvija, tako njegova primena invanzivno ide i prema najrazličitijim industrijama, od proizvodnje do zdravstva, od koncepata pametnih gradova, do onoga što je današnja tema.

Banke budućnosti

ATM automatski bankomati su uvedeni 1960-ih godina i tada su predstavljali izuzetnu prekretnicu u automatizaciji bankarstva. Može se reći da su oni bili preteča IoT sistema. Iako se oni tehnički ne smatraju delom te tehnologije, jer ne prikupljaju podatke, ATM-ovi su ugradili temelj automatizacije u bankarstvu. Ono omogućavaju komunikaciju za obavljanje transakcija bez ljudske intervencije, što je osnovni princip IoT-a. Današnji ATM, naravno, nudi mnogo više od podizanja novca i provere stanja. Ponegde se mogu platiti računi, dopuniti kredit telefona, izvršiti prenos sredstava. 

Svedoci smo da je digitalizacija donela i unapređenje u pogledu sigurnosnih sistema u bankarstvu. U tom smislu, tehnologije su usmerene na zaštitu fizičkog i digitalnog okruženja banaka. 

Neki važni primeri, koji danas funkcionišu jesu biometrijski sigurnosni sistemi koji koriste otiske prstiju, prepoznavanje lica ili skeniranje oka za autentifikaciju. Nadzor opremljen veštačkom inteligencjom koji prepoznaje sumnjiva ponašanja i potencijalne bezbednosne pretnje, takođe je splet ljudske mašte i najvećih dostignuća.

Kada govorimo o bezbednosti, možemo reći da su firewall i sistemi za detekciju i prevenciju hakerskih napada, takođe proizvod savremene tehnologije.

Potencijalne prevare, takođe su smanjene jer danas postoje sistemi za detekciju prevara koji koriste mašinsko učenje i analitiku za prepoznavanje i sprečavanje lažnih transakcija.

Nova era u bankarstvu, tamo gde IoT igra važnu ulogu, predstavljaju takozvane pametne filijale (smart branches).  Personalizacija predstavlja najvažniju tačku pametnih filijala, a banke zahvaljujući tehnologiji mogu analizirati podatke o korisnicima i na osnovu toga ponuditi individualizovane usluge i preporuke. 

Na kraju, pametne filijale mogu koristiti IoT kako bi optimizovale i upravljale fizičkim okruženjem u filijali. Na primer, senzori za osvetljenje i temperaturu mogu se automatski prilagoditi, stvarajući prijatnu atmosferu, dok senzori za kontrolu gužvi omogućavaju efikasnije raspoređivanje osoblja i smanjenje vremena čekanja. Ova kombinacija tehnologije, automatizacije i personalizacije definiše budućnost bankarstva, gde su usluge prilagođene potrebama klijenata u svakom trenutku

Budućnost korisničkog iskustva: Šta nas očekuje?

Ljudska mašta može da dokuči veoma daleko, pa se već dešavaju određeni pomaci koji za pedalj dalje idu od onoga što je sada aktuelno. Uloga veštačke inteligencije i mašinskog učenja u kombinaciji sa IoT-om obećava u svakom smislu. Odnosi između banke i klijenata već su se znatno promenili, a neki od trendova ka kojima se stremi pomenuti su u nastavku.

Biometrijska autentifikacija integriše senzore otiske prsta i sličnu tehnologiju u kreditne i debitne kartice, što omogućava bezbedne transakcije. To u praksi znači da samo registrovani vlasnik kartice može da koristi karticu, jer ona zahteva biometrijsku verifikaciju na prodajnom mestu, eliminišući potrebu za PIN-om i potpisom. Na ovome se već radi, ali postoje brojni izazovi kao što su troškovi proizvodnje, potreba za ažuriranim sistemima i zabrinutost za privatnost. Finansijske institucije uveliko istražuju ovu tehnologiju kako bi zaštitile sigurnost i korisničko iskustvo, a MasterCard i Visa se veće bave ispitivanjem transformativnog potencijala. Kada je reč o mobilnom bankarstvu, ovo je već uveliko primenljivo jer su enkripcije telefona, Google wallet i transakcije mobilnim telefonom uveliko prestigle ideju o karticama. Ko zna, možda nas u nekoj narednoj etapi čeka plaćanje otiskom prsta ili pogledom u bar kod. Nije nemoguće.

Video bankomati spajaju praktičnost bankomata sa ličnim kontaktom. Određeni bankomati, opremljeni tehnologijom za video, omogućavaju klijentima da obavljaju transakcije sa veštačkom inteligencijom, imajući osećaj da razgovaraju sa stvarnim osobama. Ovaj hibridni pristup proširuje opseg usluga, dostupne jezike komunikaciji, ali i složene transakcije koje su tradicionalno rezervisane za posetu ekspoziturama. Takvi primeri mogu biti unovčavanje čekova, aplikacije za kredit i slično.  Tehnologija ove vrste omogućava da se produži radno vreme, smanji vreme čekanja i poboljša opšte zadovoljstvo klijenata.

Blockchain i IoT

Integracija IoT i Blockchaina nudi poboljšanu sigurnost za finansijske transakcije, korišćenjem decentralizovane baze, i pomoću IoT prikupljanja podataka u realnom vremenu. Ovakva kombinacija osigurava integritet podataka, smanjuje rizik od prevare kroz decentralizaciju i omogućava automatsko izvršavanje transakcija putem pametnih ugovora, uz istovremenu zaštitu privatnosti naprednom enkripcijom. Ovaj pristup se sve više razmatra u sektorima izvan finansija, uključujući lanac snabdevanja, zdravstvenu zaštitu i sl. Nekoliko banaka i finansijskih institucija eksperimentisalo je sa Blockchain i IoT tehnologijama kako bi poboljšalo svoje usluge i mere bezbednosti.

Primera radi, JP Morgan je pokrenuo svoju međubankarsku informacionu mrežu, IIN zasnovanu na blockchainu, koja mogućava bankama članicama da razmenjuju informacije kako bi potvrdile da je plaćanje odobreno. HSBC je koristio blockchain tehnologiju za transakcije finansiranja trgovine kako bi smanjio vreme i troškove obrade papirologije. Bank of America je podnela brojne patente vezane za tehnologiju blockchejna što ukazuje na eksperimentisanja i interesovanje za integraciju blockchaina u svoje poslovanje.

Beskrajne se mogućnosti pojavljuju i mnoge su već iskorišćene. Bankarstvo je evoluiralo i napreduje u pravcu nečega što smo ranije znali kao naučnu-fantastiku. Za zabrinutost još uvek nema mesta, ali je ipak do čudesne mere neverovatno šta je čovek uspeo da uradi za svega nekoliko desetina godina.